Komunidade Umaheuk hela iha fatin ne’ebé remota, ho nune’e ita tenke la’o ho karreta durante oras tolu nia laran husi sidade kapitál Dili, no tuir fali mai atravesa mota-kuak ida ne’ebé luan, no sa’e estrada ne’ebé ho dalan kloot liu oras ida, ne’ebé normalmente ema la’o ain ka sa’e kuda, la’ós uza karreta 4WD.

Membru Komunidade fase hela roupa, no hatete katak: “Ami kontente tanba agora bee besik loos! Uluk iha tempu maran ami tenke la’o ain dook liu.”
Umaheuk nu’udar Knua ida ne’ebé lokalizadu entre foho maran sira iha distritu Manatutu, ne’ebé kompostu husi maizumenus família 60 ne’ebé hela iha uma tradisionál ho kakuluk-sukun. Sira-nia ai-han prinsipál no fonte rendimentu mak fore-rai, fehuk-midar, ai-farina no tabaku tahan, tanba sira bele fa’an produtu exedente iha merkadu, ne’ebé presiza la’o ain kilómetru haat.
Sempre susar ba komunidade ne’e atu hetan asesu ba bee, liuliu iha tempu bailoro bee-matan tradisionál sira ne’ebé sira uza hodi konsumu sai maran. Xefe Aldeia Labubu, Luis Mendonça, esplika katak membru komunidade tenke la’o ain pelumenus kilómetru ida sa’e foho ba dadalak ki’ik ida.
“Hodi hetan asesu ba bee, ami tenke kuru bee iha bee-matan, ne’ebé ema balu tenke la’o ain kilómetru ida, no ema seluk tenke la’o ain kilómetru rua ka tolu. Distánsia ne’e halo ami preokupa tebetebes,” nia hatete.
Bainhira PNDS konvida komunidade sira hodi hili projetu sira ne’ebé sira bele harii, povu Umaheuk hili sistema bee ne’ebé uza gravidade. Hodi harii sistema ne’e, sira leba karón, rai-henek no simentu sa’e foho kilómetru ida.
Luis Mendonça esplika katak “Estrada boot la to’o ba bee-matan, ho nune’e ami hatene katak ami presiza serbisu maka’as, hodi hetan abastesimentu bee moos.”
“Tanba ne’e, feto, mane, ferik-katuas, ami hotu-hotu mai hamutuk no leba materiál sira ba bee-matan. Maibé ami nunka husu PNDS atu selu ami, tanba ami rasik fó kontribuisaun ida-ne’e. Tanba ami hakarak bee moos, ami rasik mak tenke serbisu, ami la husu osan.”
“Se governu prontu atu fornese materiál sira, ami prontu atu serbisu.”
Agora, bee husi dadalak iha foho leten tama tanke rua iha rai okos, no suli tun kadoras PVC ho distánsia kilómetru rua ho balun no fornese bee ba torneira ualu ne’ebé tau ketaketak entre uma sira iha komunidade laran.
Membru komunidade presiza bee hodi hemu, te’in no fase. Tanba komunidade iha ona abastesimentu bee ne’ebé di’ak, sira mós hakarak kuda to’os barak liu, ho tipu oioin, hodi han no mós fa’an iha merkadu lokál sira.
Kada fulan komunidade fó osan uitoan tuir sira-nia kapasidade hanesan kontribuisaun (sentavu 10 ka 20) – ba manutensaun sistema bee, ho nune’e karik presiza troka torneira ka anilla ida, iha ona osan hodi hadi’a sasán sira ne’e.
- Labarik mane nain rua hemu bee hosi bee torneira foun ida.
- Knua Umaheuk mak knua remota iha foho sub-distritu Laclo.
- Pipa bee mos ho naruk liu kilómetru rua, suli ba torneira ualu iha knua nia laran.
- Ema sei uza bee ba te’in, fase roupa no agrikultura bázika.
- Membru komunidade uza pipa atu ense bee.
- Maluk feto ida husi komunidade fase ropa iha torneira central foun.