
Sua Exelénsia Primeiru Ministru RDTL, Kay Rala Xanana Gusmão, halo diskursu iha Konferénsia Nasionál no Anivesáriu ba Dala-10 Ezisténsia PNDS iha salaun Centro Convenção Dili (CCD).
IX Governu Konstituisional liu-husi Ministériu Administrasaun Estatál, realiza Konferénsia Nasionál no selebrasaun Anivesáriu ba Dala-10 Ezisténsia Programa Nasionál Desenvolvimentu Suku. iha Timor-Leste ho tema “PNDS Dalan ba Desentralizasaun”
Konferénsia Nasionál no Anivesáriu ne’e hala’o iha Centro Convenção Dili (CCD), ne’ebé mak partisipa husi Sua Exelénsia Primeiru Ministru RDTL, Kay Rala Xanana Gusmão, S.E. Segundu Vise PM, Mariano Asanami Sabino Lopes, S.E. Vise MAE, Jacinto Rigoberto Gomes de Deus, S.E. SEATOU, Germano Santa Brites Dias, S.E. SEDL, Mateus W. dos Santos Tallo, S.E. Chargé d’Affaires Australia mai Timor-Leste, Sra Caitlin Wilson, Membru Governu, Prezidente Autoridade, Administrador Munisípiu no Postu, Xefe Suku Eleitu no Eis Xefe Suku, Ekipa Jestaun Suku, inklui konvidadu sira seluk.

Partisipante ne’ebe partisipa iha seremonia Konferénsia Nasionál no Anivesáriu ba Dala-10 Ezisténsia PNDS iha Centro Convenção Dili (CCD)
Tuir rezolusaun Governu númeru 1/2012, 25 Janeiru no Diploma Ministeriál Konjuntu númeru 22/2012, 17 Juñu, formalmente aprova polítika ida atu harii Mekanizmu Nasionál hodi aselera dezenvolvimentu komunitáriu hodi hakbiit komunidade sira liu-husi apoiu sira hodi deside no jere sira-nia nesesidade dezenvolvimentu ba infraestrutura bazika no mós fornese oportunidade serbisu (empregu) hodi bele hadi’a kondisaun ekonomia uma-kain nian.

Sua Exelénsia Ministru Administrasaun Estatal, Tomás do Rosário Cabral, halo intervensaun iha Konferénsia Nasionál no Anivesáriu ba Dala-10 Ezisténsia PNDS.
Rezolusaun ne’e fó dalan ba governu harii mekanizmu koordenasaun Inter-Ministeriál atu dezeña no halo preparasaun nesesáriu hodi lansa Mekanizmu Nasionál Dezenvolvimentu Komunidade ne’ebé hanaran Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS) bazeia ba Dekretu Lei Númeru 8/2013, 26 Juñu.
PNDS hahú implementa iha tinan 2013 no hetan asistensia tekniku husi Governu Australia liu-husi programa Parseria Hametin Dezenvolvimentu Suku no Adminístrasaun Munisípiu (PARTISIPA).
Iha intervensaun, Sua Eselénsia Primeiru Ministru RDTL, promete, iha fulan Marsu tinan oin, sei tun ba teritoriu nasionál, hodi haree direta rezultadu husi implementasaun Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku.
Tuir Xefe Governu, Konferénsia Nasional ne’e atu hadi’a no kurije, tanba iha tinan 2021 alokasaun orsamentu ba PNDS millaun 21, ezekuta de’it millaun 19, sei hela millaun 2, no tinan 2022 aloka orsamentu millaun 68 ba PNDS, ezekuta de’it millaun 28, sei hela millaun 30.

Sua Exelénsia Primeiru Ministru RDTL, Kay Rala Xanana Gusmão, simbolikamente entrega sertifikadu ba chefe suku.
“Dever Ha’u-nian nu’udar Xefe Governu, sei buka tuir osan ida ne’e, tanba osan Povu nian, tenke jere ho didi’ak, Ita hotu iha kompromísiu ida atu uza osan Povu nian ho di’ak, hodi serbí Rai no Povu ida ne’e. 2024 fulan Marsu, Ha’u sei la’o hale’u fali, hodi buka tuir PNDS nia programa sira ne’ebé Imi halo ne’e, tanba orsamentu ba PNDS iha 2022 millaun 68, ezekuta de’it millaun 28, millaun 30 ne’e iha loos ne’ebé? osan Povu nian tenke iha Tranferensia no Akuntabilidade”, S.E. PM afirma.
Liu-husi diskursu, S.E.MAE, Tomás do Rosário Cabral, hateten, ohin, Ita halibur hamutuk iha fatin ida ne’e, ho objetivu ida atu hanoin hikas ezisténsia Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku nian ba dala 10, ne’e katak, PNDS hamrik tinan 10 ona, hahú husi tinan 2013, ho nia ezisténsia iha 452 iha Teritoriu Timor nian.

Sua Exelénsia Ministru Administrasaun Estatal, Tomás do Rosário Cabral, entrega sertifikadu ba chefe suku.
Programa ida ne’e harii ho objetivu ida, atu fasilita no enkoraza komunidade lokal, haforsa kapasidade lokal, atu iha kbi’it rasik, hodi halo planu no ezekuta rasik obra ne’ebé mak sira rasik define, hodi sai nu’udar prioridade iha Aldeia ka Suku ne’ebe mak komunidade hirak ne’e pertense ba. Objetivu ida seluk mós, mak atu apoiu implementa Desentralizasaun no Poder Lokal, tamba ko’alia kona ba Desentralizasaun no Poder Lokal ita sei la-ko’alia altu de’it ba nivel Munisipiú ka Postu Administrativu sira, maibé, Desentralizasaun no Poder Lokal ne’ebé mak V (Quinto Governo), Governu hanoin iha momentu nebá, mak atu hamoris ekonomia hahú husi baze, nune’e bele kontribui ba futuru Poder Lokal ne’ebé mak Suku no Aldeia sira sai nu’udar ramu importante ida, iha unidade jeografia Munisipal nian.

Sua Exelénsia Primeiru Ministru RDTL, Kay Rala Xanana Gusmão, partisipa iha seremonia Konferénsia Nasionál no Anivesáriu ba Dala-10 Ezisténsia PNDS.
Iha tinan 2013, obra sira iha Programa Nasionál ida ne’e, inisia ho finansiamentu ho kusto menus husi 50 mill dolar kada atividade. Husi 50 mill, hafoin eleva ba 75 mill dolar kustu másimu ba kada atividade, no oras ne’e PNDS finansia mós UKL, UKL+ ka UNP ne’ebé mak provizoria sei suspende hela, hodi halo melloramentu ba kriteria implementasaun balun.
Iha inísiu implementasaun Programa Nasionál Dezenvolvimento Suku, nu’udar programa ida ho baze komunitaria, katak, obra sira halo ho eskala ki’ik, ne’ebé mak foku liubá Bee-Moos, Estrada Rural, Ponte Sala Aula, Postu Saúde Barrajem no seluk tan.
To’o ohin loron Suku hotu iha Timor-Leste haree no sente ona rezultadu balun husi obra ne’ebé mak lidera no fasilita husi PNDS no implementa rasik husi komunidade sira.

Primeiru Ministru RDTL, Kay Rala Xanana Gusmão, foto hamutuk ho parseiru husi nasaun Australia no fundador PNDS.
“Ha’u lori Ministériu nia naran, ha’u agradese ba konvidadu sira, no ha’u lori Ministériu nia naran, husu ba Administrador Munisípiu, Postu no Xefe Suku sira ne’ebé foin eleitu, atu tau matan ba programa sira ne’ebé seidauk remata, ita iha hela 32 millaun iha hela konta bankaria suku sira, ida ne’e ita tenke haree. Dala ida tan, programa ida ne’e la’os Ami hapara, maibé suspende lai para nia responsabilidade ba konta ne’e tenke remata, nune’e, ita avansa ba poder lokal, ita labele iha problema sira ne’ebé ita husik hela”, S.E.MAE subliña.
Alende ne’e, Chargé d’Affaires Australia mai Timor-Leste, Sra Caitlin Wilson, hateten, relasaun entre Australia ho Timor-Leste forte loos, hahú kedan iha Independênsia sira servisu ona iha Timor-Leste, hodi fó apoiu ba prioridade sira no aspirasaun kona-ba Timor nia dezenvolvimentu.

Foto hamutuk chefe suku ho Primeiru Ministru RDTL, Kay Rala Xanana Gusmão Konferénsia Nasionál no Anivesáriu ba Dala-10 Ezisténsia PNDS iha Centro Convenção Dili (CCD).
Dezenvolvimentu baze komunidade fundamental tebes ba sira atu apoiu iha Timor-Leste, tanba ida ne’e fó oportunidade ba komunidade sira, atu iha poder rasik hodi foti desizaun no autoridade sira atu implemeta projetu sira tuir nesesidade ne’ebé sira rasik identifika.
Prinsipiu sira ne’e sai hanesan parte importante husi PNDS, tanba ne’e mak Australia orgullu tebes hodi fó apoiu ba programa ida ne’e hahú kedas husi inisiu no foka ba programa hanesan Estrada Rural, Bee no Saneamentu.
“Ha’u halo ona vizita iha Timor laran, ha’u haree projetu barak ona, no projetu ida ne’e husi Komunidade, projetu sira mak hanesan Estrada, Ponte no Irigasaun, ne’ebé mak fó oportunidade ba komunidade sira atu asesu, no mos bele hadi’a sira-nia moris, no liga mos ba servisu, atu sira mós bele asesu ba iha merkadu. Ita presiza atu servisu hamutuk no Australia prontu atu servisu hamutuk, atu nune’e ita bele hasoru dezafiu sira iha programa ne’e nia laran”, Chargé d’Affaires Australia mai Timor-Leste ne’e kompromete.
Enkuantu, iha biban ne’e, atribiu mós sertifikadu ba suku sira ne’ebé mak iha dezempeñu di’ak durante tinan 10 implementasaun progrma PNDS, nune’e mós atribiu sertifikadu rekoñesimentu ba servisu eis Xefe suku, Ekipa Jestaun Suku, Tekniku PNDS, inklui eis dirijente PNDS sira ne’ebé kontribui hodi dezemvolve PNDS.