Komunidade Aldeia Soilakudo, Suku Tiarlelo desde tempu okupasaun Portuguesa no Indonesia, la sente dezenvolvimentu ida tama iha sira nia suku laran tanba suku ida ne’e tama iha kategoria area remotas tebe-tebes.

Projetu Irigasaun neebe implementa liu husi Programa PNDS, iha Aldeia Soilakudo, Suku Tiarlelo, Postu Atsabe Munisipiu Ermera
Antes ne’e komunidade Suku ida ne’e, iha tempu udan tenke halo esforsu bo’ot ke’e rai no hada fatuk hodi satán bee mota temporariamente atu nune’e bee husi mota ne’e bele kanaliza ba komunidade nia natar ne’ebé potensiál tebes. Sakrifísiu bo’ot durante tempu naruk ida ne’e komunidade sira bele redús ona tanba sira iha ona irigasaun ida ne’ebé implementa liu husi programa PNDS.
Hafoin programa ida ne’e tama iha Suku, komunidade sira tu’ur hamutuk hodi identifika prioridade rua mak sai hanesan prioridade aas liu ba tinan 2016, ne’e mak hanesan Konstrusaun bee mos ba komunidade nomos projetu Konstrusaun Irigasaun ki’ik ba komunidade nia natar, komunidade suku refere propoin prioridade ne’e tanba iha tempu barak nia laran problema ida ne’e difikulta tebes sira.
Suku Tiarlelo implementa programa PNDS iha tinan 2014, subsídiu suku ne’ebé suku ida hetan husi governu ho nia montante US$55,000.00, subsídiu ida ne’e inklui kategoria 2 : US$6,500.00 ba iha subsídiu operasional, US$48,500.00 ba iha subsídiu Infraestrutura.
Kuantidade Subsídiu Infraestrutura US$48,500.00 ne’ebé temi iha leten, aloka direita ba iha projetu rua ne’ebé komunidade defini ona. Ba projetu Konstrusaun bee mos (distánsia kilómetru 2) total orsamentu ne’ebé aloka ba ho montante US$28,094.40 no projetu Konstrusaun Irigasaun (Kaptasaun bee mota unidade ida, ponte ba irigasaun ho distancia metru 20, barrajen ou satán rai distánsia metru 19), orsamentu ne’ebé aloka ho montante US$20,405,60. Iha konstrusaun projetu hirak ne’e implementa no jere rasik husi komunidade.
Projetu hirak ne’e fizikamente foin atinji 81%, maibé komunidade komesa sente ona ninia benefísiu, tanba iha pasadu liu ba komunidade sira kuru bee iha bee matan tradisionál nomos mota laran, halo natar mais ou menus hektares 7 deit, agora komunidade bele asesu bee mos besik sira nia uma, halo natar mos bele to’o hektares 10 resin tanba irigasaun ne’ebé konstrui bele fornese ona bee ho sufisiente hodi nune’e bele kanaliza ba rai komunidade ninia ne’ebé iha potensialidade atu halo to’os no natar.